Nauka, matematika i sofistika u staroj Grčkoj

Akropolj

Ta divna stvar- nauka ima malo složeniju definiciju, ali je u stvari tako jasna. Donosi nam sva znanja o objektivnoj stvarnosti do koje dolazimo posmatranjem sveta i života i primenom emprijskog iskustva.

Elemente ovake nauke su stari Heleni nasledili od starijih istočnih civilizacija Egipta, Asirije, Vavilonije, Fenikije. Heleni su bili veoma racionalan narod i umeli odlično da klasifikuju i sistematizuju svoja iskustva, podižući ih na stepen prave nauke. Oni su tvorci nauke kakvu poznaje čitav evropski svet. Настави са читањем „Nauka, matematika i sofistika u staroj Grčkoj“

Naučimo 30 zanimljivosti iz sveta poljoprivrede

  1. pšenicaNamensko gajenje voća na poljoprivrednim imanjima počelo je negde između 6000 i 3000 p.n.e, a smokve su bile jedna od prvih sorti voća koje su ljudi počeli da uzgajaju.
  1. Plugovi su prvi put napravljeni na Bliskom istoku i to od bronze, nedugo nakon prvih poljoprivrednih delatnosti. Najstariji plug se zvao ard i najverovatnije bio izrađen od oštrih grana drveća. Smatra se da je plug jedan od najvažnijih izuma u civilizaciji i razvoju društvene zajednice.
  1. Prvi jednostavan sistem za navodnjavanje izgrađen je u Mesopotamiji oko 7000 p.n.e. Najstariji veliki sistem za navodnjavanje je nastao oko 4000 p.n.e u južnoj Rusiji. Ovaj sistem je imao kanale široke do 10 stopa, a dugačke više od kilometar.

Настави са читањем „Naučimo 30 zanimljivosti iz sveta poljoprivrede“

Obrazovanje, trend koji nestaje

edukacija buducnost

Da, baš kao što naslov kaže, trend koji polako iščezava u nas. Svi govore  kako je neophodno unaprediti ga i raširiti, a u praksi sve se manje ulažu napori da se to i sprovede. Tako na kraju se stiče dojam utopijske tragedije. Da li su nužni potezi izostali ili predugo čekaju svoju implementaciju, to ne znamo, ali da je slika zastrašujuća govori i Edukacioni Indeks („Education Index“) norma zvanično zastupljena u celom svetu. Po njemu, ne samo da smo na 66-om mestu, već pokazujemo smer u daljem padu! Cela slika podesća  na priču gde se mešaju pojmovi, priča o „Babama i Žabama“, dok mi i sve upijamo i podržavamo. A da li ćemo podržati i ovaj naziv ulice u Nišu: „Anštajn“ umesto pravilnog naziva Ajnštajn? Eto, bar ćemo nekoga lepo nasmejati ali dati još jedan argument svetu da je naše obrazovanje čak i precenjeno i da slobodno mogu da sniže rejting. Настави са читањем „Obrazovanje, trend koji nestaje“

Nauka kod nas i u nama

skolska klupa gde se uci naukaMožda će nekome biti čudno, ali sam naslov je odraz naše nauke. Pre svega nauka predstavlja, naravno pored umetnosti, pokretač industrije zajednice i sveopšteg kvaliteta života iste. Civilizacijske tekovine u mnogome su zavisne naučnim razvojem, tako da se njenom slikom u jednoj državi može jasno pokazati celokupni društveni kolorit. Razvijena društva pokazuju razvijen stepen naučne misli, i obrnuto. To je u žargonu rečeno „kuhinja u kojoj se peče znanje„. Nova rešenja davala su i daju nova kretanja ka poboljšanju života pojedinca. Dakle, njome se nesmetano obezbeđuje održiva egzistencija i permanentan razvoj, što implicira usmeren i strateški pristup.

Neupitna je činjenica da se položaju nauke u razvijenom svetu pridaje veliki pažnja i da se ulažu veliki napori kako bi se on poboljšao, a obrazovanje dobilo novi smisao  (Open-Source ucenje). Razvoj nauke koga prati razvoj društva u celini (mada nije jedini pokazatelj razvijenosti društva), pruža na individualnom planu mogućnost ostvarivanja ličnosti.Upravo to, samoostvarenje kroz stvaralaštvo, posvećenost lepoti naučnog rada,  sa svim “slatkim” teškoćama osvajanja prirode, fizičkih zakonitosti i društvenih pojava. Da ne zapostavimo i filozofsku misao koja se uzdiže iznad naučne. Настави са читањем „Nauka kod nas i u nama“

Dobrodosli

profesorkaDobrodošli na sajt profesorka.org namenjen kako mladima tako i starima (ako se tako osećaju). Tekastovi su namenjeni razvoju edukacije na ovim prostorima kao i na ukazivanje ključnih problema koji su zahvatili oblast školstva, na nivou pojedinca do samog društvenog okvira. Naravno, sve će biti u duhu novih tokova i savremenih pogleda jer jedino tako se da poboljšati buduće stanje. U mnogim analizama se poistovećuje obrazovanje sa budućnošću, tj. ulaganje u edukaciju danas znači uložiti u lepšu i bolju budućnost sutra. Kako je čovek intelektuaolno biće on je predodređen da misoni proces stalno usavršava i obogaćuje novim i kvalitetnim sadržajem, a to može ako stalno uči. Nešto što ćemo popularizovati jeste Open-Sousce učenje, tekovina savremenog tehničkog društva koja će promeniti i obogatiti svet ideja i znanja.

Prema tome budite naši „gosti“ na putu sopstvenog razvoja i buđenja! Ne dozvolimo da se poklon koji smo dobili od prirode proćerda! Настави са читањем „Dobrodosli“