Stari zanati su veoma interesantna tema za istraživanje kojom su se bavili mnogi istoričari i etnolozi. U ovom kratkom tekstu predstavljamo nekoliko divnih, kreativnih delatnosti sa Zlatibora.
Spomenimo na početku da je područje Zlatibora uvek bilo etnički raznoliko i nikada stalno. Početkom XIX veka na celoj planini živelo je nešto više od 300 porodica od kojih je najveći broj, „došao preko Lima, Priboja, Pijepolja, Nove Varoši, nešto iz stare Hercegovine (Gacko, Piva) iz Crne Gore (Kuče, Morače), iz Bosne (Višegrad), iz Primorja (Kotor, Dalmacija), iz požeškog, ariljskog sreza“.(S. Ignjić, „Stanovništvo Zlatibora“) Настави са читањем „Stari seoski zanati na Zlatiboru“
Obezbeđenje, edukovanje i adekvatno osposobljavanje odgovarajućeg broja kvalifikovanih i obrazovanih kadrova, kao jednog od najbitnijih resursa biznisa, jedna je od izuzetno važnih stavki dugoročne razvojne politike svakog preduzeća.
U cilju pospešivanja privrednih subjekata da i sami utiču na pravovremeno obrazovanje u dogledno vreme potrebnog profila radnika, zakonodavac je predvideo olakšice za one koji se opredele za stipendiranje učenika i studenata kao vid ulaganja u sopstvenu budućnost.
Stipendije se isplaćuju učenicima srednjih škola i studentima viših škola i fakulteta:
u skladu sa Zakonom o učeničkom i studentskom standardu u Republici Srbiji
od strane stipenditora – preduzetnika, koji se uz osnovnu delatnost bave i pomaganjem srednješkolcima i studentima tokom njihovog školovanja i studiranja (državne organizacije i institucije, dobrotvorne i druge organizacije, nevladine organizacije, fondacije, fondovi, zadužbine…)
od strane preduzetnika, privrednih društava i drugih pravnih lica, radi rešavanja njihovih potreba za kadrovima
Preduzetnici, preduzeća i druga pravna lica imaju prava da učenicima srednjih škola i studentima viših škola i fakulteta, svojim potencijalnim kadrovima, koji su im potrebni ili će im biti potrebni u dogledno vreme, isplaćuju mesečno iznos od 11.511 dinara (za tekuću godinu), bez obaveze plaćanja ikakvih poreza i doprinosa.
Primarni zubi ili mlečni zubi počinju da izbijaju kroz desni sa oko 6 meseci starosti. Obično prvo izbiju dva donja centralna sekutića, a ubrzo zatim i gornja dva centralna sekutića. Nakon toga, zubići nastavljaju sa nicanjem, obično u paru, jedan sa svake strane gornje ili donje vilice. Kompletan set primarnih zuba u ustima, izniknu u vremenu između dve i po i tri godine, i tu su do 6 ili 7 godina starosti.
Dešava se da đačići prvačići dolaze sa mlečnim zubićima.
Zubi se pojavljuju sledećim redom: primarni centralni sekutići, zatim bočni sekutići, prvi molari, očnjaci i najzad drugi molari, ukupno 20 osnovnih zuba, 10 zuba u gornjoj i 10 u donjoj vilici. Još jedna činjenica vezana za nicanje zuba je da svakih šest meseci života, otprilike izbije 4 zuba. Devojčicama obično ranije niknu zubi. Donji najčešće izbiju prvi. Zubi u obe vilice obično izbijaju u parovima, jedan sa desne i jedan sa leve strane. Primarni zubi su manjih dimenzija i belji u odnosu na stalne zube.
Nakon četvrte godine, vilica i kosti lica deteta počinju da rastu, stvarajući prostor između primarnih zuba. To je prirodni proces koji obezbeđuje potreban prostor za veće stalne zube koji će se pojaviti. Između šeste i dvanaeste godine, u vilici se nalaze mešano, i osnovni kao i stalni zubi. Dakle, oko šeste godine, deca počinju da gube svoje primarne zube. Koreni polako slabe, i zub ispadne. U redu je da deca mrdaju svoje zube ukoliko su rasklaćeni. Ali nije u redu da upotrebe silu da bi izvadili zub koji nije spreman da izađe. Kada zub izlazi u pravom trenutku, biće vrlo malo krvarenja. Takođe, normalno je da su stalni zubi žući u odnosu na mlečne. Настави са читањем „Mlečni zubi kod dece – najbitnije stavke za svakog roditelja“
Statistika opremljenosti srpskih škola s početka prve decenije 21. veka pokazala je da polovina njih nema adekvatne toalete, a ono što posebno pada u oči jeste činjenica da u seoskim sredinama čak u 1.000 škola osnovci i njihovi učitelji i nastavnici koriste poljske WC-e s čučavcima, pritom najčešće sklone padu. Voda za održavanje higijene ovakvih klozeta donosi se u kanisterima. Prosečna slika pomenute polovine toaleta, neopremljenih ili loše opremljenih, izgleda otprilike ovako: česme su van upotrebe, često su i pokidane, pločice su razlepljene ili polomljene, vrata su razvaljena, a od ubrusa i sapuna ni traga.
Zahvaljujući početnom šoku koji su izazvale ove informacije, skoro 80 osnovnih škola tada je dobilo pristojne toalete. U njima, bar, čučavci su ostali prošlost. Posle više nije bilo- šoka, inicijative, para, volje ili ideja… tek, u preostalim školama stanje je ako ne gore nego na početku decenije, kada je obavljeno prebrojavanje, ono potpuno isto. A to znači- izađe se iz školske zgrade, pa se prođe dužom ili kraćom improvizovanom stazom do objekta u kojem se nalazi WC. Ako postoji česma u dvorištu, mogu i ruke da se operu.
Doduše, postoji i mnogo seoskih kuća u Srbiji koje još nemaju kupatila, WC- poljski klozet, se takođe nalazi na nekom udaljenijem mestu u dvorištu „izakuće“, ali ova činjenica nimalo ne opravdava opisano stanje u našim školama. Tim pre, što su mobilni WC-i odavno izumljeni i u upotrebi, i to i u našoj zemlji, što ukazuje na način rešavanja ovog problema, bez ogromnih investicija (kako se obično podrazumeva kada se u Srbiji započne bilo kakav projekat). Ako se ne može u svakom selu, a ni u manjem gradu, izgraditi pozorište lutaka, bioskop ili sportski centar za male i velike sportove, civilizacijski minimum koji se Настави са читањем „Toaleti u srpskim školama“
Sa prvim snegom i okićenim ulicama polako se približava Nova godina. Sad je pravo vreme za razmišljanje o novogodišnjim poklonima. Ne dozvolite da u poslednjim trenucima stare godine jurite za idealnim poklonima za one koje volite jer je velika verovatnoća da ih u konfuziji i gužvi po prodavnicama i tržnim centrima oko tog perioda i nećete tako lako naći.
Zato je najbolje na vreme pogledati koje sve opcije imate i šta je ono što će osobu kojoj je poklon i namenjen najviše obradovati. Naravno, uvek su najlepši i najbolji oni pokloni koji se daju od srca, sa najboljim željama i mislima. Atraktivni pokloni za Novu godinu ne moraju biti skupi, dovoljno je da budu dobro osmišljeni. Ukoliko pored toga uspete da ubodete ukus osobe kojoj poklon darujete i on njoj izmami osmeh, onda je misija uspela.
Korice ove knjige veoma su simbolične – zelena paprika i crveni paradajz stavljeni jedno pored drugog, simboli različitih osoba koje stoje rame uz rame i žive u istom okruženju. O tome se u knjizi i radi – o stvaranju pozitivnog stava o sebi i drugima, kao i mogućnost promene i rešavanja problema.
Kada sam kupila knjigu mislila sam da se radi o malo lakšem štivu za čitanje. Međutim, u pitanju je stručna knjiga iz domena psihologije koju je napisao profesor psihijatrije na Univerzitetu Arkanzas, poznati američki transakcioni analitičar Tomas Haris. On je štivo približio čitaocima, ali ipak ne pomišljajte da je ovo još jedna od modernih i laganih knjiga o samopomoći.
Skoro cela prva polovina knjige objašnjava pojam transakcione analize. Upoznaje nas sa nama samima. Upućuje nas u to kako svako od nas u sebi sadrži Dete, Roditelja i Odraslog (zbog toga se u celoj knjizi pišu velikim slovima). U svim našim ličnim i međuljudskim sukobima, nesuglasicama i poteškoćama, treba prepoznati ko od njih govori iz nas – Dete, Roditelj ili Odrasli, pa prema tome i promeniti ponašanje. Jer najčešće tek kada Odrasli iz nas progovori dolazi do suvisle i svrsishodne komunikacije.
Šta se podrazumeva pod Roditeljem? Roditelj je sve ono što je dete čulo i videlo od svojih roditelja u prvih pet godina života. Saveti, svi prekori, načela i običaji, sav “činjenični materijal” bez obrade, onako kago ga je dete doživelo. Samo Odrasli, ukoliko se oslobodi u čoveku, može da preispita taj naučeni i usvojeni životni koncept Roditelja koji može da bude i pogrešan. Takođe je opisano i kako Roditelj može stvoriti “nisam OK” stav, koji može biti razoran za psihu.
Šta predstavlja Dete u nama? Uglavnom je satkano od emocija, kada prasnemo u nekom dijalogu, to Dete iz nas progovara. Dete pamti puno prekora iz najranijeg detinjstva, osećajući se loše povodom toga, na primer: “To je moja greška. Opet. Uvek. Uvek će biti tako”. Sa druge strane, Dete sadrži i ogromnu količinu pozitivnih podataka, kao što su kreativnost, radoznalost, potreba za dodirom, zagrljajem. Настави са читањем „Knjiga “Ja sam OK, ti si OK”“
Venčanje, vencanice i obrazovanje? Kakve to veze ima jedno sa drugim? Na prvi pogled bi se reklo da nema, ali samo na prvi pogled, jer ko bi rekao da će jedna od profesija koja je već dugo aktuelna na anglosaksonskom području postati popularna i kod nas? Reč je o profesiji wedding planner tj. organizator venčanja.
Naravno, dobre profesije nema bez dobre edukacije.
U poslednje vreme, morate se složiti da dosta slušamo o savremenim kursevima, kao i agencijama koje se bave organizacijom i pripremom za vaše venčanje. Izgleda da je to postala neka sasvim nova nauka.
Dobar izbor venčanice
Zar treba da mi neko izabere odelo ili venčanicu!? Da li ćemo u budućnosti našoj deci savetovati da se umesto gimnazije ili neke stručne škole opredele za ovaj savremeni i jako isplativ kurs?
Venčanje je romantičan čin i jedan od najbitnijih događaja u našem životu. Na dan venčanja okupimo svoje prijatelje i svi zajedno uz pesmu i provod proslavimo ulazak u jedan, novi zajednički život. Naravno to su sve one lepe strane koje venčanje nosi, izbor venčanice, odela, burmi, ali retko kad se zapitamo koliko zapravo košta jedno venčanje.
Pe, evo odgovora. Prosečno venčanje u Srbiji košta od skromnih 5000 evra, do nekih 10 000 evra. Za taj novac potrebno je ugovoriti restoran, gde u proseku bude 150-200 gostiju, dekoraciju, muziku ,pronaći i izabrati savršenu venčanicu, odelo, obuću, naravno i burme, zakazati venčanje kod matičara, u crkvi, rezervisati fotografa i na kraju odabrati savršenu mladenačku tortu. Da li nam je pored svih ovih troškova potrebno da svoj novac dajemo i organizatoru venčanja? Настави са читањем „Je l’ treba i venčanicu da mi odabere neko drugi?“
Možda ste malo zatečeni izabranom temom na sajtu naše drage profesorke. Međutim, počinje proleće, a verovali ili ne, jedna studija je pokazala, da ljudi rođeni u proleće, poput bikova, ovnova i blizanaca su dali ogroman doprinos obrazovanju. Posebno je zanimljiva treća dekada blizanaca, koji su rođeni između 20 i 30 maja.
Evo nekoliko detalja za mali predah i populističko percipiranje horoskopa, a u ovom postu opisaćemo opšte karakteristike za horoskopski znak blizance. Reč je naravno o standardnoj predrasudi i opštim predrasudama.
U antičkoj grčkoj mitologiji, Merkur – vladar Blizanaca, bio je lakonogi glasnik Bogova koji je trčkao tamo-vamo po nebu prenoseći vesti – što može objasniti zašto su osobe rođene pod ovim znakom uvek u pokretu. Željni novog znanja i iskustva, Blizanci su neprestano radoznali, pa čak i lukavi ne bi li saznali nešto novo. Upravo takva raznolikost daje čaroliju njihovom životu. Настави са читањем „Horoskopski znak blizanac“
“Pokret” koji se začeo razvojem Interneta počinje da se širi u sve društvene kategorije. U početku nije ni bilo naznaka toj masovnosti, jedino smelih izjava vizionara poput Bila Gejtsa, da će se sve informacije skoncentrisati i biti dostupne svakome. Figurativno nazvana pojava „pokret“ predstavlja globano povezivanje svih, bez obzira na kultorološke granice, naciju i veru, boju kože i geografske lokacije obitavanja. Jednom rečju virtuelni svet, mada nisam baš za taj naziv, nekeko je povezao ljude u jedinstvenu celinu, i bogate i siromašne, razvijene i nerazvijene, a tome je i Microsoft dao doprinos kao partner u globalnom obrazovanju. Dakle, na netu sve je u jednoj interferenciji, „klikabilno“ (nova reč) i otvoreno za nova znanja i saznanja. Prema tome, „informacija na dlanu“ i obrazovanje na daljinu. Radi celovitosti uvoda, pomenuću samo i zloupotrebe takve slobode, koje su u početku bile preokupirale web-prostor, što u stvari i oslikava pravu ljudsku narav tokom industrijkog razvoja.
Mada nismo pobornici mas medija, ipak jedna emisija nam je dala ogromnu inspiraciju. Zahvalni smo Saši Mišiću na TV serijalu „Paklena kuhinja“, iako spada u grupu Reality Show-a, među mnogim kritičarima jako negativno kritikovanih. Ali u ovom slučaju je totalno drugčija slika prikazana ljudima, nećemo reći gledaocima, jer se duh koji nosi taj perfektni kuvar prevazilazi granice dejstva te prelepe profesije. Sam kuvar je uhvatio jednu nit koja je nama svima potrebna, a to je entuzijazam i optimizam u radu, nužnost profesionalne edukacije i opšteg obrazovanja! Pokazao nam je da nema reči „ne može“ i „nemoguće“ nema u poslu. „Sve se da popraviti“, kako to on ume da kaže. Svojom upornošću i jasnim ciljem kao da počisti sve nedoumice u uspeh projekta-preporoda bilo kog restorana ili kafane. Ako to prenesemo na posao koji radimo, videćemo da je ova uzrećica itekako primenjiva i u našem slučaju, ali da ponekada nemamo jednostavno snage ni volje da učinimo to.
Možda će nekome zasmetati što u naslovu stoji strani naziv, ali kako se radi o novini na polju pristupa edukaciji, imenujemo je njenim izvornim nazivom, ostavljajući tako slobodu da joj se kod nas da adekvatan termin. Ovaj tekst će imati za cilj da pojasni pojam, a prevod će tada biti lak. Uzgred, nama je najbliža reč „slobodna edukacija“ ili open-source učenje u širem značenju cele fraze.
Pistup ćemo započeti sa izlaganjem profesora Richard Baraniuk na TED („Technology, Entertainment, and Design“) konferenciji 2006. godine o „open-source“ i „on-line“ učenju. Dakle, radi se sintezi ova dva pojma koji u intelektualnom razvoju pojedinca počinju da daju nov pravac. Interesantan je njegov uvod u izlaganju gde profesor pokazuje hrpu knjiga i pita posetioce da li su išli u školu. Iako je znao da su svi pohađali bar osnovno i srednje, njegovo pitanje je podstaklo sećanje svih prisutnih na lična iskustva u školskim klupama. A potom, izneo je taj napredni profesor činjenicu da je obrazovanje u krizi. I složićemo sa njim se svi mi da jeste, bez obzira na društvo i državu, negde je to više a negde manje vidljivo.
Evo, prošlo je 11 godina od petooktobarskih promena, gledam iz ove perspektive da li se nešto pomenilo na polju obrazovanja.
Definitivno nije. Kreće kampanja za izbore 2012, fakulteti opet postaju arene političke borbe, na žalost. Umesto da se gaji naučna misao sve se više katedra pretvara u poprište tračeva i vremenski lokalnih društvenih dešavanja.
Da li se izvršila reforma obrazovanja. Definitivno nije. Planovi možda su usaglašeni sa evropskim, al` nivo i transfer aktuelnih znanja je redak. Zavisi samo od entuzijazma pojedinih profesora. Zastarela i prevaziđena gradiva su i dalje dominantna, nikako se ne da promena dođe i ovde. Učenje se doživljava kao represija a ne vrlina, gorčina a ne milina, obaveza a ne slobodna volja. Настави са читањем „Novi model obrazovanja“
Dobrodošli na sajt profesorka.org namenjen kako mladima tako i starima (ako se tako osećaju). Tekastovi su namenjeni razvoju edukacije na ovim prostorima kao i na ukazivanje ključnih problema koji su zahvatili oblast školstva, na nivou pojedinca do samog društvenog okvira. Naravno, sve će biti u duhu novih tokova i savremenih pogleda jer jedino tako se da poboljšati buduće stanje. U mnogim analizama se poistovećuje obrazovanje sa budućnošću, tj. ulaganje u edukaciju danas znači uložiti u lepšu i bolju budućnost sutra. Kako je čovek intelektuaolno biće on je predodređen da misoni proces stalno usavršava i obogaćuje novim i kvalitetnim sadržajem, a to može ako stalno uči. Nešto što ćemo popularizovati jeste Open-Sousce učenje, tekovina savremenog tehničkog društva koja će promeniti i obogatiti svet ideja i znanja.
Prema tome budite naši „gosti“ na putu sopstvenog razvoja i buđenja! Ne dozvolimo da se poklon koji smo dobili od prirode proćerda! Настави са читањем „Dobrodosli“